Pojam piraterija predstavlja svako neovlašćeno korišćenje tuđih autorskih djela i predmeta srodnih prava. Nacionalni propisi Crne Gore sadrže brojne odredbe kojim se uređuju pitanja povrede prava intelektualne svojine, te isto tako propisuje veliki broj kazni za počinitelje ovakvih djela. Međutim, razvojem interneta i sve većem broju korisnika istog došli smo u vrijeme kada se tuđa autorska djela veoma lako nađu dostupna širokoj javnosti, potpuno bez dozvole nosioca prava, a da pritom lica koja su krajnji korisnici nisu ni svjesna da je neko djelo zaštićeno propisima o intelekualnoj svojini. Savremeno doba podrazumijeva da se autorska djela nalaze potpuno digitalno i postoje kao bestjelesne stvari. Ne postoje statistike o konačnom broju primjeraka tuđih djela u digitalnom svijetu, za razliku od vremena kad su se autorska djela štampala, te umnožavala i bilježila na tradicionalne nosače. Svaki proizvod u digatalnom zapisu čim se nađe na internetu postaje globalan, a mi na raspolaganju imamo nacionalne propise. Razvoj tehnologije na dnevnoj bazi doprinosi tome da neke tehnologije čak ni ne postoje u zakonu i da se ne može ni pristupiti zaštiti autorskih prava. Dakle, država nema mehanizme da se sama bori sa tim problemom, već mora postojati sinergija svih.

Pored navedenog, veliki je broj lica koja koristeći internet, potpuno svjesni da povređuju tuđa imovinska autorska prava, neovlašćeno vrše umnožavanje i diseminaciju plodova tuđeg rada, te na taj način neosnovano stiču dobit, pružajući pritom vrlo loš kvalitet sadržaja krajnjim korisnicima.

Sada se dakle postavlja pitanje da li je smisao u kažnjavanju lica koja povređuju tuđa prava intelektuane svojine, ili u svijesti građana da se neovlašćenim korišćenjem tuđih djela šteti ne samo licima koja djela stvaraju, već i ekonomijama država, zaposlenim licima u kreativnim industrijama, te prijeti opstanku mnogih privrednih grana koje su povezane sa ovim industrijama?!

Smatramo da je kontinuiran rad na podizanju svijesti građana o značaju prava intelektualne svojine, te štetnim posljedicama koje nastaju usljed kršenja ovih prava najznačajniji segment procesa sprovođenja prava intelektualne svojine. U proces podizanja javne svijesti o značaju poštovanja prava intelektualne svojine uključeni su pored Zavoda za intelektualnu svojinu i drugi organi i predstavnici nevladinog sektora, prije svega Uprava carina, Uprava policije, Uprava za inspekcijske poslove, te organi sudske vlasti.