Države članice Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) 2000. god. donijele su odluku da se 26. april, datum kada je 1970. god. stupila na snagu Konvencija o osnivanju WIPO-a, slavi kao Dan intelektualne svojine.

Dan intelektualne svojine je prilika da se širom svijeta slavi doprinos intelektualne svojine razvoju industrije, nauke i društva u cjelini. Ovaj dan takođe je i povod za diskusije o ulozi intelektualne svojine u odnosu na inovativnost i kreativnost.

Ove godine, Dan intelektualne svojine objeležava se pod motom ''Digitalna kreativnost – stvaranje nove kulture''.

Izlazak sunca u Karakasu, spisateljica se budi, inspirisana, i odmah uzima svoj tablet. Njena ideja doseže do njene saradnice u Londonu, koja ima probu u pozorištu u West Endu. Riječi, slike, zaplet u drami i dijalozi smjenjuju se u njenoj glavi. Ideje za novu seriju – globalna pandemija, karteli droge, korupcija na visokom nivou – dolaze do inboksa holivudskih kreatora programa, koji zatim pozivaju svoje kontakte u Dubaiu, Mumbaiu, Pekingu i Berlinu. Sklapaju se dogovori, obezbjeđuju sredstva, dogovaraju distributivni kanali.

Snimanje počinje: scene na otvorenom u Kvarzazatu, enterijeri u Bruklinu, specijalni efekti iz Bankoka. Dodaje se tonska podloga: pištavi zvuci bubnjeva iz Ria i truba iz Lagosa, uz brujanje struna praških gudačkih instrumenata. Melodija postaje viralna dok obožavaoci prate program na ekranima svih dimenzija, u svakom uglu planete…

Filmovi, TV, muzika, knjige, umjetnost, video igrice – ukratko, kulturna djela – uveliko su prešla granice. Medjutim, era WiFi transformiše način na koji se stvara potrošačka kultura, kao i način na koji se ona distribuira i uživa na tržištima koja se šire izvan nacionalnigh granica. Pristupačnije digitalne tehnologije zbrisale su fizičke prepreke, smještajući svijet unakrsne kulturne saradnje na vrhove prstiju svakog umjetnika i stvaraoca, hraneći maštu na nove načine. Sa procvatom digitalne kreativnosti dolaze i koristi za digitalnog konzumenta. Čitamo, gledamo i slušamo djela bezbrojnih stvaralaca sirom svijeta kadgod, gdjegod i kakogod mi hoćemo.

Osmišljavanje nove kulture – kako je mi stvaramo, kako joj pristupamo i kako je finansiramo – sve to nije bez izazova. Ti izazovi predstavljaju felksibilni, prilagodljivi sistem intelektualne svojine koji bi trebalo da obezbijedi da umjetnici i kreativne industrije u našem digitalnom univerzumu budu adekvatno plaćeni za svoj rad, kako bi mogli da nastave sa stvaranjem. Za Dan intelektualne svojine ove godine, mi ispitujemo neke od aspekata koji okružuju budućnost naše kulture. Razgovaramo sa ekspertima za kreativnost na digitalnom tržištu, kao i sa samim stvaraocima, kako bismo otkrili šta oni misle kuda smo se uputili.