Osnovni principi međunarodne zaštite svih prava industrijske svojine sadržani su u Pariskoj konvenciji o zaštiti industrijske svojine, a postupak međunarodnog registrovanja žigova je posebno regulisan Madridskim aranžmanom o međunarodnom registrovanju žigova i Protokolom uz Madridski aranžman o međunarodnom registrovanju žigova.

Prema Madridskom aranžmanu, prijavilac može svoju prijavu da zasniva samo na žigu koji je već registrovan u nacionalnom zavodu zemlje porijekla, dok prema Madridskom protokolu, međunarodna prijava žiga može da bude zasnovana i na znaku koji je samo prijavljen za registrovanje, ali još nije registrovan u nacionalnom zavodu zemlje porijekla.

Neke zemlje su članice samo Madridskog aranžmana, neke samo Madridskog protokola, a neke i Madridskog aranžmana i Madridskog protokola.

Kako su pojedina pitanja različito regulisana Madridskim aranžmanom i Madridskim protokolom, u svakom konkretnom slučaju se mora prethodno utvrditi koji će se od ova dva međunarodna ugovora primjenjivati na postupak međunarodnog registrovanja žiga. Ovo se određuje u zavisnosti od toga kojim ugovorom je vezan zavod porijekla kao i kojim ugovorom su vezane zemlje za koje se traži međunarodna zaštita. Zavod zemlje porijekla je onaj zavod posredstvom koga prijavilac želi da međunarodno zaštiti svoj žig. Zemlje naznačenja su zemlje za koje prijavilac traži međunarodno registrovanje.

Osnov za međunarodno registrovanje žiga može biti nacionalni žig koji je registrovan u zavodu zemlje porijekla ili nacionalna prijava podnijeta zavodu zemlje porijekla, zavisno od toga koji se međunarodni ugovor primjenjuje na konkretan zahtjev za međunarodno registrovanje žiga:

• Ako se na zahtjev za međunarodno registrovanje žiga primjenjuje isključivo Madridski aranžman, osnov za međunarodno registrovanje može da bude isključivo nacionalni žig koji je registrovan u zavodu zemlje porijekla (član 1. st. 2. Madridskog aranžmana).
• Ako se na zahtjev za međunarodno registrovanje žiga primjenjuje isključivo Madridski protokol, osnov za međunarodno registrovanje može da bude bilo nacionalni žig registrovan u zavodu zemlje porijekla ili nacionalna prijava podnijeta zavodu zemlje porijekla (član 2. st. 1. Madridskog protokola).
• Ako se na zahtjev za međunarodno registrovanje žiga primjenjuju i Madridski aranžman i Madridski protokol, osnov za međunarodno registrovanje može da bude isključivo nacionalni žig koji je registrovan u zavodu zemlje porijekla.

Zahtjev za međunarodno registrovanje žiga

Državljanin Crne Gore, lice koje ima prebivalište na teritoriji Crne Gore i pravno lice koje na teritoriji Crne Gore koje ima ozbiljno i stvarno industrijsko ili trgovinsko preduzeće, može podnijeti zahtjev za međunarodno registrovanje žiga.

Zahtjev za međunarodno registrovanje žiga podnosi se Zavodu za intelektualnu svojinu, Bulevar Revolucije 9, 81 000 Podgorica, na obrascu Mž1. Za svaki žig podnosi se poseban zahtjev u dva primjerka.

Potrebno je podnijeti domaću prijavu žiga čija sadržina odgovara zahtjevu za međunarodno registrovanje prije ili istovremeno sa podnošenjem zahtjeva za međunarodno registrovanje žiga.

Podaci koje mora da sadrži zahtjev za međunarodno registrovanje žiga:

1. Naziv firme, odnosno ime i prezime podnosioca prijave
2. Sjedište, odnosno adresu podnosioca
3. Podatke o punomoćniku (ako se zahtjev podnosi preko punomoćnika)
4. Upisati znak ako se sastoji samo od slova ili od brojeva ili njihovih kombinacija, kao i naznačenje da se radi o nekoj od posebnih vrsta žigova, ako je u pitanju takav žig. Ukoliko znak sadrži slova koja nisu predstavljena latinicom i brojeve koji nisu rimski ili arapski, transliteraciju slova na latinicu i brojeva na arapske brojeve
5. Spisak proizvoda, odnosno usluga za koje se traži zaštita žigom na engleskom jeziku
6. Broj i datum prijave domaćeg žiga, odnosno broj registrovanog žiga za koji se podnosi zahtjev za međunarodno registrovanje
7. Boje ili kombinacije boja opisane na engleskom jeziku, ako je žig zaštićen u boji, s tim što se navode i crna i bijela boja
8. Zemlje za koje se traži zaštita

Podnosilac zahtjeva je obavezan da dostavi zavodu dokaz o izvršenoj uplati (treći primjerak uplatnice ili swift). Domaća taksa za međunarodno registrovanje iznosi 20 eura.

Taksa za međunarodno registrovanje žiga

Nakon što Zavod utvrdi da podnijeti zahtjev za međunarodno registrovanje žiga ispunjava zakonom propisane uslove, Međunarodni biro naplaćuje takse za međunarodno registrovanje, koje se plaćaju po prijemu zaključka Zavoda u švajcarskim francima (CHF). Na sajtu Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu www.wipo.int/madrid/feecalc/FirstStep može se izračunati iznos taksi u švajcarskim francima (pri izračunavanju takse potrebno je čekirati office of origin - Montenegro, zatim navesti broj klasa na koji se znak odnosi, da li je kolektivni žig, da li znak sadrži grafičko rješenje ili ne i da li je znak u boji).

Zatraženo pravo prvenstva

Ukoliko se međunarodna prijava podnese u roku od 6 mjeseci od datuma podnošenja domaće prijave, prijavilac ima pravo da zatraži da mu se u smislu člana 4. Pariske konvencije prizna pravo prvenstva domaće prijave.

Datum međunarodne registracije

Međunarodna registracija nosi datum kada je primljena u zavodu zemlje porijekla, pod uslovom da zahtjev za međunarodno registrovanje žiga bude primljen u Međunarodnom birou u roku od 2 mjeseca od datuma kada je primljena u zavodu zemlje porekla. Ukoliko zahtjev za međunarodno registrovanje žiga ne bude primljen u Međunarodnom birou u pomenutom roku, međunarodna registracija će nositi datum kada je primljena u Međunarodnom birou.

Izuzetno, kada se na zahtjev za međunarodno registrovanje primenjuje Madridski aranžman, on će se u trenutku prijema u zavodu porijekla, tretirati kao preuranjen ukoliko je podnijet u vrijeme dok nacionalni žig još nije registrovan. Naime, prema Madridskom aranžmanu, zahtjev za međunarodno registrovanje žiga se može zasnivati isključivo na već registrovanom nacionalnom žigu. U ovom slučaju, zavod zemlje porijekla će sačekati da po toj prijavi bude registrovan žig, a kao datum prijema zahtjeva za međunarodno registrovanje u nacionalnom zavodu, smatraće se datum kada je nacionalni žig registrovan i upisan u registar žigova. Važno je naglasiti da ovo pravilo o preuranjenosti prijave za međunarodno registrovanje i pravilo postupanja zavoda u tom slučaju, važi isključivo u slučajevima kada se na prijavu primjenjuje Madridski aranžman.

Sutprotno tome, kada se na zahtjev za međunarodno registrovanje primjenjuje Madridski protokol, osnov za međunarodno registrovanje može da bude sama nacionalna prijava za priznanje žiga, te stoga zahtjev za međunarodno registrovanje ne može nikada da bude preuranjen.

Međunarodni žig se upisuje u Registar međunarodnih žigova i objavljuje u službenom
glasilu Međunarodnog biroa (WIPO Gazette).

O svakom registrovanom žigu, Međunarodni biro bez odlaganja obavještava administracije (zavode) zemalja koje su naznačene u zahtjevu za međunarodno registrovanje.

Međunarodni žig važi 10 godina od datuma međunarodnog registrovanja i može se neograničen broj puta produžavati uz plaćanje propisanih taksa.

Pretraživanje baze

Svaki međunarodno registrovani žig može se pretraživati u ROMARIN bazi, unošenjem šifre tog registrovanog žiga putem sljedećeg linka: www.wipo.int/trademarks/romarin

Zahtjev za teritorijalno proširenje

Posle međunarodnog registrovanja, nosilac međunarodnog žiga može podnijeti zahtjev za teritorijalno proširenje za one zemlje za koje predmetni žig prvobitno nije registrovan. Zahtjev za teritorijalno proširenje se može odnositi i samo na dio roba, odnosno usluga za koje je žig međunarodno registrovan. Za podnošenje zahtjeva za teritorijalno proširenje, u pogledu aktivne legitimacije podnosioca zahtjeva moraju biti ispunjeni isti uslovi kao za međunarodno registrovanje žiga (čl. 1. st. 3. Madridskog aranžmana i čl. 2. st. 1. tač. i. Madridskog protokola).

Odbijanje zaštite

Nakon dobijanja obavještenja o međunarodnom registrovanju, odnosno o teritorijalnom proširenju, svaka zemlja na koju se ta međunarodna registracija, odnosno teritorijalno proširenje odnosi ima pravo da u roku od 12 mjeseci (za zemlje na koje se primjenjuje Madridski aranžman) odnosno u roku od 18 mjeseci (za zemlje na koje se primjenjuje Madridski protokol) od dana međunarodnog registrovanja, izjavi da na njenoj teritoriji predmetnom žigu ne može biti priznata zaštita.

Dejstvo međunarodne registracije u naznačenim zemljama

Upis žiga u Međunarodni registar ne znači da je žig automatski priznat u svim naznačenim zemljama. Suština međunarodnog registrovanja je da se skrati procedura formalnog ispitivanja prijava, ali nakon upisa žiga u Međunarodni registar i nakon dostavljanja obavještenja o međunarodnoj registraciji naznačenim zemljama, predmetni žig zapravo ulazi u fazu nacionalnog ispitivanja ispunjenosti materijalnih uslova. To znači da svaki nacionalni zavod tretira predmetnu međunarodnu registraciju kao prijavu koja podliježe svim pravilima ispitivanja ispunjenosti uslova za priznanje žiga koje propisuje zakonodavstvo te zemlje.